Revitalizacija hercegovačkog sela – Rasno
Iako je uobičajen prizor ruralne sredine opisan kroz romantičnu sliku iz prošlosti, revitalizacija sela smislen je odgovor na suvremena životna pitanja pa se staroj pitoresknoj slici prilaže novi sadržaj koji osigurava bolju pristupačnost, a novi sadržaj znači i nove vizualne oblike.
Skoko direktno ukazuje na potrebu u organizaciji tradicionalnog i suvremenog uvjerljivim zamislima koje nameće kao logičan slijed razvoja u širem kontekstu revitalizacije hercegovačkog sela. Kontinuiranim iscrtavanjem povezanih konkavno konveksnih krivulja oblikuje strukturu koja se afirmira kao opsežna vodilja kroz raznovrstan raspon jedinica. Kombinaciju stilova predstavlja kao nužnost obzirom na razlike u visini terena u svrhu realizacije zakrivljene konstrukcije koja nesmetano prožima zaštićeni prirodni prostor i brine o zatečenoj vegetaciji. Stilska se oznaka referira na osjećaj za oblikovanje prostora koji stimulira osjetila igrama tekstura korištenih matrijala koje pronalazi u bližoj okolini. S platoa označenog grupiranim zelenim površinama lokalnih biljnih vrsta poput cvijeta maslačka ili stabla bagrema s organskih se formi arhitektonska vizija usmjerava na prilagodbu kontekstu. Potpuno čeličnu građu trijema nosi konstelacija stupova koji se iz betonskih temelja nekontrolirano tope prema reflektirajućoj površini stropa. Sastav čeličnih greda podržava potkonstrukciju na koju se naslanja učinkovit pokrov trijema a ujedno i krov zatvorenih volumena što su međusobno izolirani betonskim zidovima. Jednostavni detalji poput kukica koje se nalaze u konstrukciji trijema omogućili bi realizaciju različitih mjesnih praksi; izložbe slika ili ukrasnog bilja. Trijem se nastavlja na čelične krovne konstrukcije čije otvore regulira vegetacija čempresa. Glačane površine unutarnjeg poda koje popunjavaju zadani prostor linijski se otvara prema vanjskom podu izgrađenom od manje rafiniranog materijala koji gradira prema široj slici potpunog prožimanja s krajolikom. U izduženoj i uskoj kompoziciji isprekidanog ritma grupirane su trasparentne fasade zatvorenog volumena i predstavljaju odlično rješenje posebno ako je riječ o deficitu prostora. Osvijetljen i prozračan, ujedno i zaštićen put šetnice neometano nudi idiličan pogled prema obzoru, a s druge strane pogled promatrača zaokupljen je nizom sadržaja kao što je veterinarska stanica, laboratorij ili knjižnica, ovisno na kojoj strani objekta se nalazi. Moglo bi se reći kako je preglednost visoko aktivna komponenta ocrtana na strateškim mjestima gdje je primarno potrebna, poput mjesta roditeljskog nadzora ili nadzora nad životinjama ali je i široko zastupljena kroz smisao zadovoljstva i relaksacije stanovnika i posjetitelja.
Ana Filipović
Mate Skoko
Rođen je u Splitu 01.01.1993., a odrastao u Rasnu pokraj Širokog Brijega. Završava Gimnaziju fra Dominik Mandić u Širokom Brijegu 2011. nakon čega upisuje Preddiplomski studij arhitekture na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, a potom na istom sveučilištu 2015. godine upisuje Diplomski studij arhitekture i urbanizma. Tokom svog školovanja odrađuje jednogodišnju studentsku praksu u španjolskom uredu M57 arquitectos te petomjesečnu praksu u splitskom uredu SUPER URED. Aktivno je sudjelovao u brojnim studentskim volontiranjima, radionicama i natječajima, a neki od njih su natječaj za idejno arhitektonsko rješenje rekonstrukcije i sanacije građevine bivše tvornice DTR-a u Zagrebu, 2016., gdje kao član tima ureda SUPER URED osvaja drugo mjesto te projektom u sklopu arhitektonske radionice Gradionica Zadar, 2017.,također osvaja drugo mjesto. Pod mentorstvom izv. prof. art. Nikole Popića izrađuje diplomski rada Revitalizacija hercegovačkog sela sa kojim završava Diplomski studij arhitekture i urbanizma te je nagrađen za najbolji diplomski rad u zimskom roku 2018./2019. Trenutno radi u širokobriješkom arhitektonskom uredu CEDING.